:: web časopis o penjanju :: 15. rujna 2019. @ 08:03


REDPOINT   
Novosti   
Reportaže   
Zdravlje   
Interview   
Vremeplov   

ONSIGHT   
Natjecanja   
Klubovi   
KSP   

... za početnike   
Škola penjanja   

HR @ VODIČ  
guide.  
Umjetne stijene  
Smjerovi 8a i>  

Zdravlje:::  datum:: [07/02]  autor::  cro-climbing.com



Ljetne opasnosti

Na ovim gotovo tropskim vrućinama bavljenje sportom ili najobičnija rekreacija mogu biti opasni za zdravlje.
Iako se većina nas smatra otpornima na vrućinu, ne smijemo olako shvaćati upozorenja o pijenju dovoljno vode ili čuvanju od sunca. Ljeto je samo po sebi godišnje doba kada se intezivnije živi. Izlasci, kupanje, treninzi; općenito, tempo života je brži stoga se posebna pažnja mora posvetiti našem organizmu.

Najčešće "ljetne" opasnosti koje se ne događaju samo turistima nego i okorjelim i otpornim mediterancima su dehidracija, nizak krvni tlak, sunčanica i toplotni udar.
Na ljetnim se temperaturama znojimo i bez tjelesnih napora. Organizam se, da bi se oslobodio topline, u povećanoj mjeri počinje znojiti čime se gube znatne količine vode i soli. Isparavanjem znoja s površine kože, tijelo se hladi. Sami čovjek kao organizam je specifičan jer oko 65% mase njegova tijela čini voda. Primjerice, čovjek od 70kg ima ukupno 42l vode, od čega se čak 26l vode nalazi u njegovim stanicama, dok je 16l izvanstanična voda koja sadrži i krvnu plazmu.

Voda koju organizam gubi znojenjem izvanstanična je voda, što znači da se znojenjem smanjuje krvna plazma odnosno krv postaje gušća. Na toplini se krvne žile šire, snižava se krvni tlak, a srce ubrzavanjem svoga rada (pulsa) nastoji nadoknaditi obujam krvi koji otiče u organe. Tu gušću krv, srce "pumpa" do ekstremiteta s većim naporom čime se smanjuje dotok krvi, a time opskrba kisikom mišića koji se naprežu. Ovo dovodi do iscrpljenosti, umora, vrtoglavice, bljedila kože i ubrzanog disanja; i umjesto da ispenjemo neki smjer do kraja završimo na hitnoj pomoći.

Navedena stanja, te dehidraciju ili toplotni udar moguće je spriječiti. Jedna od glavnih preventivnih mjera je dostatan unos tekućine.
U uvjetima visoke temperature okoliša zdrava odrasla osoba trebala bi unijeti dnevno u organizam oko dvije i pol litre vode.
Ako penjete, trenirate ili ljeti, trebali bi popiti i do pola litre tekućine prije samog početaka aktivnosti, a zatim za svaki sat vježbe, jednu do tri čaše vode (tekućine).
Žeđ najbolje utažuje obična voda, ali za sprječavanje dehidracije možete piti i mlijeko i voćne sokove. Na tržištu su posebno lansirani i napitci za sportaše koji osim vode sadržavaju i elektrolite; tvari koje stimuliraju metabolizam žeđi. Znojenjem se ne izlučuje čista voda, već i neki vitamini (vitamin C) i velike količine soli. Da bi se i ove tvari nadoknadile postoje razni obogaćeni napitci i mineralne vode.
Kava i alkoholna pića djeluju kao diuretici, odnosno uzrokuju intezivnije lučenje tekućine pa njihovo konzumiranje ljeti treba ograničiti.

Mnogi ljudi, sportaši i rekreativci kažu da uopće ne osjećaju žeđ. Jedan od mogućih razloga zakazivanja mehanizma žeđi je taj da se osjećaj žeđi zamijenio osjećajem gladi, stoga pijte iako i ne osjećate žeđ!

Ako zaista teško i nerado pijete vodu, pribjegnite malim trikovima: jedite dosta sezonskog voća (npr. lubenice) i povrća (krastavci, rajčice), pijte voćne čajeve i sokove i lagane juhe od povrća.
Čak jedna čaša običnog soka od naranče ili rajčice nadoknađuje gubitak elektrolita pri intezivnijem znojenju. Isto tako napitci koje konzumiramo ne smiju biti previše hladni ili ledeni, bez obzira koliko uživali u čaši ledenog čaja sa puno kockica leda. Nakon kratkotrajnog osjećaja užitka, ispijanje ovakvih napitaka ima za posljedicu da nam nakon nekog vremena bude još toplije!
Hladna tekućina izuzetno brzo preuzima toplinu iz tijela koja se onda širi probavnim traktom i čitavim organizmom.

I jedno upozorenje: nemojte pretjerati sa ispijanjem vode ili tekućine, ograničite se na unos do 4l vode dnevno.
U Americi se nakon nekoliko smrtnih slučaja javila potreba za upozorenjem na opasnost od unošenja previše vode u organizam. U svim slučajevima smrt je nastupila jer su pojedinci popili više od 10l vode u razdoblju od nekoliko sati.
Budući da organizam jednostavno ne može izlučiti toliku količinu tekućine, višak vode odlazi u utrobu. U utrobu se iz ostalih dijelova tijela slijeva sol koja veže vodu, čime se smanjuje koncentracija soli u tkivima. Promjena tj. manjak soli potiče oticanje mozga. Oštećeni organ pritišće kosti lubanje i tako se oštećuje. Posljedica ovog su vrućica, zbunjenost, gubitak svijesti, koma, te smrt.


Svi članci::: Datum Naslov Autor
 
[08/02]Toplinski udar i sunčanicacro-climbing.com
[07/02]Ljetne opasnosticro-climbing.com
[06/02]Adrenalincro-climbing.com
[05/02]Zdrava prehrana - put do optimalnih rezultatacro-climbing.com
[04/02]Razgibavanje i zagrijavanjecro-climbing.com

   CYBER CLIMBER
  Forum
  pronađen...
  potraznj...
  sta misl...
  karin -...
  dabrovi?
   Fotografije
   Video Clips
   Linkovi



   OPREMA
   Mali oglasi
   Lost/Found

   cro-climbing.com
   Marketing
   Kontakt

   NEWSLETTER

e-mail:

Stranice trenutno čita
21
surfer(a)